Bosna i Hercegovina na putu ka Evropskoj uniji mora poboljšati trasportni sektor i infrastrukturu. Iako postoji evidentan napredak u svim segmentima transporta, on još uvijek nije dovoljan.
U izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu navodi se da je gradnja autoputa 5C u uznapredovaloj fazi, ali da je njegova izgradnja i planiranje otežan zbog političkih nesuglasica. Međutim, kako kaže Ensad Karić, direktor JP Autoceste FBiH, u ovoj godini će se završiti završiti i pustiti u promet 102 kilometra autoceste čime će biti završeno 35 posto cjelokupnog Koridora 5C u Federaciji BiH.
“U posljednje tri godine u izgradnju autoceste u FBiH je investirano četiri puta više sredstava nego u prethodnih 11 godina. Ukupno ugovorena vrijednost radova svih dionica u izgradnju iznosi 1,2 milijarde KM. Trenutno je aktivno osam gradilišta dok je u posljednje dvije godine izgrađeno autoceste dva puta više nego za posljednjih 11 godina. U prošloj godini JP Autoceste FBiH zabilježilo je 472 miliona investicija. Intenzivna izgradnja Koridora 5C značajno utječe na bruto društveni proizvod (BDP) u Federaciji BiH, a time i na rast zaposlenosti, ekspanziju građevinskog sektora, te veću proizvodnju i prodaju potrebnog građevinskog materijala”, rekao je Karić za medije.
![]()
Sektor transporta je ključni pokretač ekonomskog razvoja. Јedan od najznačajnih projekata je spomenuti koridor 5C kroz BiH, kao dio međunarodnog koridora 5, koji prolazi kroz nekoliko evropskih zemalja i dio je ukupne mreže koridora Evropske unije. Na teritoriji BiH je najduži dio koridora i proteže se područjem gdje živi više od 50 odsto stanovništva i na kojem se ostvaruje preko 60 odsto BDP zemlje. Do 2020. godine planirana je gradnja svih 336 kilometara autoputa 5C, na teritoriji FBiH 285 kilometara, a na području Republike Srpske 51 kilometar. Trenutno je u RS u funkciji 34 km na dionici Banjaluka- Gradiška.U toku je gradnja autoputa Banjaluka – Doboj od ukupno 72 km. Autoceste FBiH u ovoj godini najavljuju puštanje u saobraćaj, kako smo ranije naveli, novih 102 kilometra autoputa na koridoru 5C, što je 35 odsto cijelog autoputa. Značaj oblasti transporta potvrdjuje i činjenica da je jedno poglavlje (četrnaesto) u pregovorima o pristupanju EU posvećeno isključivo transportnoj politici.
![]()
Evropska komisija u Izvještaju o napretku upozorila je BiH na mali napredak u izgradnji saobraćajne infrastukture. U oblasti transporta potrebno je usvojiti dugoročnu Strategiju te izraditi ključne strateške dokumente i politike za sve podsektore transporta. Propisi o željezničkom, drumskom i vodnom transportu, kao i unutrašnjim plovnim putevima nisu u skladu sa acquis-em.
Brži, sigurniji i udobniji transport u BiH ostaje na polaznoj stanici. Vlasti ne mogu postići dogovor o transportnoj strategiji za koju je EU izdvojila milion evra.Višegodišnja usaglašavanja nisu dala rezultate. Unaprijeđenje transportne infrastrukture treba uskladiti sa dogovorenom mrežom Transportne opservatorije za Јugoistočnu Evropu u kojoj učestvuje Bosna i Hercegovina.
Nataša Kostić, pomoćnica ministra saobraćaja i veza Republike Srpske izjavila je da na niovou BiH može biti donesen bilo koji dokument, ali da se ne provodi na nivou entiteta jer nema usaglašenosti i zbog toga nema realizacije projekata. Kostić smatra da je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH nadležno samo za međunarodni saobraćaj i da na toj osnovi treba da se izrađuju svi dokumenti.
Evropska komisija je saopštila da u okviru programa IPA 2 (2014-2020) namjerava prioritet dati ulaganjima u transportnu infrastrukturu. Sva pomoć je uslovljena donošenjem Strategije. Međutim, zbog neusvajanja Okvirne transportne politike i naknadnih strategija za čitavu BiH Evropska komsija može uskratiti buduće investicije u sektoru transporta iz IPA 2 programa.
„Bez usvojene transportne politike BiH prema pravilima IPA 2 programa BiH neće imati pristup milionima eura namjenjenih za sektor transporta posebno za projekte koji se odnose na transportnu infrastrukturu ,izjavila je za medije Zora Stanić, portparolka Delegacije EU u BiH. Medjutim, ne radi se samo o sredstvima iz IPA 2 programa. Stanić pojašnjava da neće biti moguće ni nastaviti sa projektima koji već primaju sredstva Evropske Unije.
![]()
Loš transportni sektor, odnosno putna infrastruktira se odražava i na razvoj turizma kao grane privrede. “Kada bi BiH bila ozbiljna država koja radi za interes svojih građana, realizovala bi se neophodna ulaganja u infrastrukturu zemlje. Nama ne treba samo autoput 5c, nama je nepohodna daleko bolja putna komunikacija između velikog broja gradova. Naša cestovna infrastruktura je zaista ubjedljivo najgora u regiji”, konstatovao je Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH. On je podsjetio da je žalosno i to što za razliku od Hrvatske, Crne Gore i Srbije, vlasti nisu prepoznale turizam kao oblast kojoj treba smanjiti PDV i na taj način podržati njen razvoj.
U Agenciji za strana ulaganja BiH (FIPA) smatraju da loša putna mreža, zajedno sa nedostatkom direktnih avio-linija, koje bi povezivale Sarajevo, Mostar i Banjaluku s evropskim metropolama, predstavljaju veliku prepreku za razvoju bh. turizma.
![]()
Što se avio saobraćaja tiče, situacija u Bosni i Hercegovini, bar na papiru, ocijenjena je kao vrlo dobra.
Podsjetimo da je i u govoru održanom na konferenciji “Put ka oporavku – odgovor na krizu” u Sarajevu krajem septembra 2012. godine, ambasador Peter Sorensen naveo transportnu infrastrukturu i energetiku kao sektore gdje Bosna i Hercegovina treba da investira.