Proizvodnju paprika ostavio je po strani. Edhem Bičakčić ponovo je u strujnom kolu. S misterioznim ruskim partnerom koji je uložio 1.900 maraka želi graditi mini hidrocentrale na Uni.
Martin Brod je mjesna zajednica grada Bihaća. No, daleko je stanovnicima Martin Broda matični grad. Pedesetak kilometara. Treba dijelom voziti makadamom. Decenijama čekaju asfaltiranje puta. Voza, glavne veze za Bihać, više nema, Unska pruga ne radi, pusta je željeznička stanica u Martin Brodu koja je nekada zapošljavala 150 ljudi, petinu od sadašnjih 750 stanovnika.
Slapovi na rijeci Uni. Po njima je Martin Brod nadaleko prepoznatljiv. U sastavu su Nacionalnog parka Una, rijetke istinske oaze prirode ne samo u Bosni i Hercegovini. Oko 200 domaćinstava ima sve preduslove za razvoj turizma. Rijeka Una, istorijski manastir Rmanj i gastronomska ponuda čine idealnu ponudu za turiste koji žele odmor u nezagađenoj prirodi.
No, nedavno su Martin Brod pohodili neki drugi gosti. Brzopotezno je organizovan sastanak mještana sa delegacijom predvođenom Šefikom Smlatićem, savjetnikom gradonačelnika Bihaća. Tema: plan izgradnje mini hidrocentrale na Uni, u Martin Brodu. Predstavljen je investitor iz Rusije. Kojem gradski poklisari ne znaju ni prezime, ni naziv firme ni njegovu poslovnu pozadinu. O investitoru iz Rusije ne znaju mnogo, ali znaju šta žele. Kako je kazao Smlatić, s njim žele da sarađuju.
Trebalo je mještane brzo ubijediti da daju saglasnost za izgradnju mini hidrocentrale. Regulacionim planom predviđena je mogućnost izgradnje na lijevoj obali, no investitor želi jeftiniju varijantu na desnoj obali što će proces olakšati ako su na to pristanu mještani.
“Vjerovatno ni dan-danas niko ne bi znao da se planira gradnja mini hidrocentrale u Martin Brodu da nismo saznali da postoje dokumenti koji su otišli prema Ministarstvu prostornog uređenja USK-a o izmjeni Prostornog plana posebnih obilježja sliva rijeke Une, u kojoj je predviđena izgradnja mini centrale na lijevom toku Une, a sada se traži prebacivanje na desni tok i lobira se među mještanima da se prihvati ta izmjena”, kaže Armin Amidžić, iz udruženje ABC.
Mještani možda ne znaju pozadinu, ali naslućuju moguću prevaru.
Investitor je ruski državljanin Oleg Helminskij. Nije puno govorio na skupu. I ono što je govorio nije bilo konkretno. Prisutni o njemu nisu mnogo saznali. Mi nešto jesmo. Posjeduje posredničku firmu u Češkoj sa samo dva zaposlena. Neposredno nakon donošenja Prostornog plana Federacije prije 8 mjeseci, koji je predvidio mogućnost izgradnje mini hidrocentrale baš u srcu Nacionalnog parka, Helminskij sa 2000 KM kapitala u BiH registruje firmu „Bosna Energy“. Prema sudskom registru sjedište firme je u Sarajevu, na adresi Bistrik do broja 11. Na toj adresi je firma Bičakčić d.o.o., vlasništvo bivšeg federalnog premijera Edhema Bičakčića.
Priznaje da mu je Oleg Helminskij poslovni partner. Firma Bičakčić bi za mini hidrocentralu u Martin Brodu trebala raditi projektnu dokumentaciju te montažu opreme. Helminskij mu nije sporan.
“Radi se o ruskom investitoru koji ima svoga partnera ovdje i ja o njima mogu kazati da su svoje dosadašnje obaveze prema firmi Bičakčić d.o.o. uredno izvršavali. Kako će izvršavati prema kantonu i državi, država ima instrumentarij da to obezbijedi”, kaže Edhem Bičakčić, vlasnik firme Bičakčić d.o.o.
“Mi kao upravitelji nismo ni raspisali poziv kada je u pitanju prikupljanje interesa za izgradnju odnosno davanje u koncesiju tih prirodnih dobara za izgradnju određenih takvih objekata na području Nacionalnog parka. Naravno, to ne možemo ni davati bez saglasnosti resornog ministarstva, u ovom slučaju Ministarstva okoliša i turizma”, kaže Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.
Kako bi ih pridobili, mještanima Martin Broda je obećano zapošljavanje. Pokazaće se ubrzo – neutemeljeno. Smlatić govori o uposlenih 12 ljudi u smjeni.
Savjetnikova obećanja ozbiljno je prihvatio samo gradonačelnik Bihaća Emdžad Galijašević: “Treba vidjeti nije li u koliziji razvoj turizma i hidrocentrale. Ovo što vam mogu reći za ovu hidrocentralu – vrijednost te investicije je nekih 4-5- miliona maraka, snaga 1,2 MW i, kako ste čuli radilo, bi 7, 8 ili 9 ljudi. Možda”.
Ljubomir Samardžija, inovator i ekolog, tvrdi da je taj taj podatak čisti pamflet – male hidrocentrale su sada toliko automatizirane da nije potreban ni jedan zaposleni.
Aleksandar Drobac, predsjednik MZ Martin Brod. neshvatljivim smatra to zapošljavanje u centrali – za zapošljavanje mladih ljudi, kaže on, ima nacionalni park.
Nakon svega, i suvlasnik firme Bosna Energy Kemal Osmanović je morao priznati nerealnost obećanja datog mještanima.
On ima 5 posto vlasništva firme Bosna Energy. Ovo nije prvi put da se pojavljuje kao manjinski suvlasnik sa stranim investitorima koji žele graditi mini hidrocentrale u našoj zemlji. Sa partnerima iz firme Greta Hydro Energy prije tri godine je najavljivao izgradnju 6 minihidrocentrala na rijeci Bosni. Od projekta nema ništa.
Tvrdi da to nije dopustilo resorno federalno ministarstvo. Pitanje je i kako je moguće privatnom investitoru dobiti dozvolu za izgradnju mini hidrocentrale u Martin Brodu kada Zakon o Nacionalnom parku Una, koji je pod ingerencijom federalne vlade, jasno u članu 6 kaže da je tako nešto moguće, ali samo za potrebe lokalne zajednice i Nacionalnog parka.
Ni Samardžija ne vjeruje u najavu da mini hidrocentrala u Martin Brodu znači prosperitet za lokalnu zajednicu: “Kada centrala bude puštena u rad od njenoga prihoda može da se ostvari dobit u iznosu od miliona i 82 hiljade KM. Ukoliko je taj prihod samo od privatnog investitora, taj prihod godišnji iznosi samo 54 hiljade maraka. On se dijeli na kanton, opštinu itd što znači da stanovništvo neće dobiti ništa”.
/abc.ba