U bihaćkom Muzeju gdje je zasjedao AVNOJ, održana je jučer konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća Bihać i usvojen Statut Grada. Federalni parlament je po naputku Vlade Federacije BiH, a na zahtjev Tuzle i Zenice, razmotrio i usvojio da uz Široki i Bihać, ukupno četiri općine u našoj zemlji budu proglašene gradom.
Obnovljena zakletva
Od jučer i službeno gradonačelnik, Emdžad Galijašević je sa predsjedavajućim Gradskog vijeća Romanom Jurićem promijenio table na zgradi gradske uprave, dojučerašnje općine Bihać.
Bihać je bio grad i ranije, ima posebnu i bogatu historiju, u svim epohama i od svih vlada dobivao je i nosio statuse, ali ovaj jučerašnji dan smatraju veoma značajnim.
– Velika je ovo čast i odgovornost. Bihać je i univerzitetski grad sa 6.000 studenata, kulturno, političko i administrativno sjedište Kantona. Ali, sa 62 hiljade stanovnika moramo priznati da nas je sve manje, moramo ostvariti bolji život ovdje, da mladi ne napuštaju zemlju. Činjenica je da 40 posto radno sposobnih stanovnika u Bihaću nema posao. Zato je sad veća odgovornost na nama, da stvorimo gradu i građanima bolji ambijent za život, kazao nam je gradonačelnik Galijašević.
Grad je jučer bio okićen plavo-bijelim zastavicama sa grbom, crkvom i kulama bedema stare gradske jezgre. Svim posjetiocima svečanosti stavljani su bedževi sa vrpcom na revere. U Muzeju AVNOJ-a odana je počast svim stradalnicima u burnoj historiji grada, a vijećnici su obnovili zakletvu.
Građani naizgled ravnodušno dočekuju ovaj trenutak. Oni koje smo pitali smatraju da im formalna promjena imena, općina ili grad, neće ništa značiti – ni koristi donositi. Ali, isto tako s ponosom primjećuju da je Bihać sasvim zasluženo dobio titulu grada, jer za njih je on to uvijek i bio.
Tako smo se jučer od građana Bihaća naslušali priča kako je to najljepši grad u BiH, da se njegovi bedemi nad Unom, obale i aleje ne mogu porediti ni sa čim.
Nadomak Evropi
Ističu da u Bihaću postoje pogodnosti, što samo za nekoliko minuta mogu u Zagreb, što su im blizu i mnogi drugi evropski centri. A zatim i priče iz historije, kojih je milion, i lijepih i strašnih.
Dugo je Bihać bio dijelom Hrvatske, često je prema njoj orijentiran, a najčešće je bio granica. Više od sedam stotina godina neprestano je imao svoje sudije, kapetane, dizdare. Opsjedan je nekoliko puta u historiji, također i spaljivan u velikim požarima.
Danas Bihać ima mnogo posla pred sobom, treba da dokaže da je na najvećem nivou organizovanosti u historiji, da je moderno doba za ovo mjesto šansa, a ne nedostatak, da može i da mora biti bolje.
Od jučer je i zvanično grad, te će sad svako čekati da vidi kakvim će se pokazati.
/ oslobodjenje.ba